"Ja sam nakon završene dvije godine studija ma Građevinskom fakultetu shvatio da bih bio loš građevinski inženjer. Zaposlim se, odem u JNA i po povratku pravo u Zagreb i upišem Grafički fakultet", kaže gospodin Miro Raguž na početku razgovora, objašnjavajući zašto je promijenio životne planove i izabrao upravo grafičku struku, a ne građevinsku.
Kaže da je nakon završetka studija u Zagrebu imao ponudu za posao u časopisu "Startu", u tada neprikosnovenom Vjesniku.
"To je bio krov jugoslavenske grafike, ali ja sam se vratio, prvo se bavio prodajom robe u buticima za djecu. Nisam ni pomišljao da ću se moći baviti grafičkim dizajnom, da će se kod nas od toga moći živjeti, ali vrijeme me kasnije demantiralo, moja me karijera demantirala", kaže gospodin Raguž.
Zanimljivo je i to kako se kroz rad usavršavao, učeći iz raznih izvora i na različite načine, nemajući mogućnost učiti od iskusnijih kolega, jer ih nije bilo.
"Gospodin Ante Suton dao mi je prvo zaposlenje u Hercegtisku. Da bih ja postao dizajner, morao se naći netko pametan da me učini time, neizmjerno sam zahvalan", kaže Raguž.
Nakon toga osniva privatnu agenciju za grafički dizajn Smart (Raguž - Barbarić), koja je udarila temelje u ovoj branši, može se slobodno kazati.
Čut ćete o tome niz zanimljivih detalja koji ilustriraju upravo taj put pionira grafičkog dizajna, posut nizom poteškoća i prepreka, ali je u konačnici rezultat došao, i to zavidan.
O samom dizajnu, odnosno kreativnosti kaže kako je najvažnije dizajnirati u glavi, u svakoj mogućoj situaciji, u vožnji, za vrijeme odmora ili tuširanja i sl.
"Nikad ne dozvoljavam da počnem raditi bez ideje koju sam već u glavi osmislio. Moj je posao mjerljiv, ne mogu raditi za nepoznatog klijenta, ne mogu dozvoliti da se drugi miješaju sa strane", kaže ukratko o svome načinu i kodeksu u radu.
Nakon što u razgovoru čujete osvrte našeg gosta na samu suštinu i zakonitosti branše kojom se bavi, čut ćete i niz zanimljivosti o tome što se vremenom promijenilo, a što nije u grafičkom dizajnu, potom o samom stanju i poretku odnosa u BiH, primjerice o zaštiti autorskih prava i sl.
S posebnim zadovoljstvom naš gost govori o dizajniranju vinarskih etiketa, ali i o nekim drugim zanimljivostima o kojima imamo rijetko slušati ljude kao što je gospodin Raguž.
Čut ćete u konačnici i vrijedne informacije i razmišljanja o samom biznisu, kako poslovanje održati stabilnim, koliko moderni alati pomažu, a koliko 'upropaštavaju' samu vještinu i kreativnost pojedinca u dizajnu.
Što nam, eventualno, donosi budućnosti u kojoj će sve značajniju ulogu imati umjetna inteligencija i druga tehničko-tehnološka dostignuća, uz neizostavnu komparaciju sadašnjeg vremena i nekih ranijih vremena kojih se sjećamo.
Zato savjetujemo - poslušajte podcast u cijelosti, bit ćete, sigurni smo, više nego zadovoljni.